BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

EU želi da utvrdi nove dugoročne ciljeve za program saradnje sa šest bivših republika SSSR-a

EU želi da utvrdi nove dugoročne ciljeve za program saradnje sa šest bivših republika SSSR-a
12.05.2020. god.


Evropska unija želi da utvrdi nove dugoročne ciljeve za program saradnje s šest bivših republika SSSR-a „Istočno partnerstvo”, piše u saopštenju Evropske unije.


„Evropska unija sa interesovanjem očekuje sledeći samit ‘Istočnog partnerstva’, na kom se planira razmatranje rezultata ostvarenih nakon prethodnog sastanka 2017. godine, utvrđivanje dugoročnih političkih ciljeva, kao i ucrtavanje puta za dalje jačanje i proširenje saradnje”, piše u dokumentu.

Prema saopštenju, u EU očekuju da će na osnovu rezultata samita „biti dobijen mandat za pripremne radove” za određivanje „sledeće faze zadataka” u periodu nakon 2020. godine.


Kako se navodi, EU računa na to da će saradnja u okviru „Istočnog partnerstva” omogućiti njegovim učesnicima zajedničko rešavanje pitanja na međunarodnoj areni u raznim oblastima, uključujući i borbu protiv pandemije virusa korona.

Program „Istočno partnerstvo” usmeren je na razvoj veza Evropske unije i bivših republika SSSR: Jermenije, Azerbejdžana, Moldavije, Belorusije, Gruzije i Ukrajine.

Održavanje samita EU i zemalja „Istočnog partnerstva” planirano je sredinom juna. Nije isključeno da će se održati u formi videokonferencije.


„Istočno partnerstvo” predviđa značajno povećanje nivoa političke saradnje, široku integraciju bivših sovjetskih republika u ekonomiju EU, kao i povećanje obima pružene finansijske pomoći. Istovremeno, učešće u programu ne znači i perspektivu članstva u EU.

Prethodni samit održan je 2017. godine u Briselu, a na kraju samita objavljen je i spisak od 20 konkretnih rezultata saradnje koje bi EU htela da postigne do 2020. godine.
 


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: europa.eu/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »